24. do 29. ožujka 2008.
Susretu su nazočili riječki nadbiskup i metropolita, mons.
Ivan Devčić,
krčki biskup mons. Valter Župan, te sarajevski nadbiskup,
kardinal Vinko Puljić
U tjednu Vazmene osmine, od 24. do 29. ožujka, održan je
susret biskupa Europe u neokatekumenskom međunarodnom centru »Domus Galilaeae«
na Gori blaženstava, na području Korazyma, uz obalu Galilejskog jezera. Susretu
je nazočilo ukupno 9 kardinala i 164 biskupa iz gotovo svih država Europe, među
kojima iz Hrvatske riječki nadbiskup i metropolita, mons. Ivan Devčić, te krčki
biskup mons. Valter Župan. Među okupljenima također su bili nazočni i sarajevski
nadbiskup, kardinal Vinko Puljić, kao i ljubljanski nadbiskup, mons. Alojz
Uran.
Na susretu, podsjeća Radio Vatikan, su sudjelovali i kardinal Paul Josef
Cordes, predsjednik Papinskog vijeća »Cor Unum«; predsjednik Papinskog vijeća
za laike, kardinal Stanislaw Rylko; nadbiskup Madrida i predsjednik Biskupske konferencije
Španjolske, kardinal Antonio Maria Rouco Varela; nadbiskup Liona, kardinal
Philippe Barbarin; nadbiskup Kölna, kardinal Joachim Meisner; primas Poljske,
kardinal Jósef Glemp; nadbiskup Krakova, kardinal Stanislaw Dyiwisz, te
nadbiskup Beča, kardinal Cristoph Schönborn. Uz biskupe susretu su nazočili i rektori 54 sjemeništa
»Redemptoris Mater«, pa tako i rektor pulskog sjemeništa, mons. Janez Oberstar,
kao i katehisti itineranti Neokatekumenskog Puta.
Biskupe su u Galileju pozvali
odgovorni Neokatekumenskog Puta - Kiko Argüello, Carmen Hernandez i duhovnik
don Mario Pezzi – kako bi zajedno razmišljali i tražili putove i načine nove
evangelizacije u sve vidljivije sekulariziranoj Europi. Sudionike je na početku susreta svojim telegramom pozdravio
i vatikanski državni tajnik, kardinal Tarcisio Bertone, prenijevši svima
pozdrav i blagoslov pape Benedikta XVI. Nova evangelizacija, odnosno
reevangelizacija Europe je velika briga pape Benedikta XVI., koji je protekle
2007. u svom obraćanju biskupskim konferencijama Europe, govorio upravo o
»apostaziji Europe«. Papa je lani 8. ožujka na plenarnom zasjedanju Papinske
komisije za kulturu, potvrdio da sekularizacija »nije više samo jedna prijetnja
izvana za vjernike, nego je već neko vrijeme prisutna u utrobi same Crkve. Ona
izopaćuje iznutra i u dubinu korijene kršćanske vjere što se, kao posljedica,
očituje u stilu života i svakodnevnom ponašanju vjernika«.
U radu u manjim skupinama biskupi su pokušali odgovoriti na
temeljna pitanja sveprisutne dekristijanizacije. Napuštanje kršćanskih
vrijednosti stvara kulturu smrti, o kojoj je jasno govorio papa Ivan Pavao II.
Obračajući se sudionicima susreta kardinal Cristoph Schönborn, nadbiskup Beča,
rekao je da se ovdje radi o pitanju budućnosti Europe. »Posljednjih 40 godina -
nastavio je kardinal - Europa je tri puta rekla NE svojoj budućnosti: godine
1968, kada je odbacila encikliku Humenae Vitae pape Pavla VI., zatim dvadeset
godina kasnije s legalizacijom abortusa i danas s priznanjem istospolnih
bračnih zajednica. Sada to više nije samo moralno pitanje nego objektivna
činjenica koja za posljedicu ima drastično smanjenje nataliteta. Naprimjer,
danas u Njemačkoj svakih 100 roditelja ima 70 djece i 44 unuka, što jasno
pokazuje da će se stanovništvo Europe u slijedeće dvije generacije smanjiti za
polovicu. Objektivno to znači reči NE budućnosti. Jedina snaga koja se jasno
zalaže za život, koja je branila i brani budućnost Europe je Katolička crkva s
papom Pavlom VI, Ivanom Pavlom II, Benediktom XVI. i tolikim drugima. Bez sumnje, Neokatekumenski Put je jedan od odgovora Duha
Svetoga na spomenutu situaciju i bio sam u mogućnosti vidjeti ga kao biskup i
kao pastir. Vidio sam roditelje koji kažu DA životu na hrabar i velikodušan
način, roditelje koji kažu DA budućnosti Europe.«
Kardinal Stanislaw Dziwisz,
krakovski nadbiskup, potcrtao je važnost susreta u Galileji rekavši slijedeće:
»Ovaj skup na Gori blaženstava je vrlo značajan jer je moralnost u Europi u
dubokoj krizi i to ne samo na osobnom, nego i na institucionalnom, zakonodavnom
području. Potrebno je razmotriti postojeće stanje i pronaći put za izlaz iz
krize i mi smo ga kao pastiri dužni pronaći. Ovdje imamo jedan važan prijedlog, prijedlog
Neokatekumenskog Puta, a to je obnoviti obiteljski život. Kriza u Europi došla
je kao posljedica krize obitelji i zbog toga vjerujem da se obnavljajući
obiteljski život može obnoviti i Europa«. Predsjedajući Euharistiju na obali
Galilejskog jezera, blizu crkve Petrova primata, bivši se tajnik Ivana Pavla
II. spomenuo blagopokojnog pape izrazivši želju da u skoro vrijeme bude
proglašen svetim, te je predložio da ga se imenuje zaštitnikom nove
evangelizacije.
Posljednjeg dana susreta bila je posvećena Kapela za vječno
klanjanje Presvetom Sakramentu koja je smještena unutar modernog arhitektonskog
kompleksa neokatekumenskog centra »Domus Galilaeae« na Gori blaženstava, na
području Korazyma, uz obalu Galilejskog jezera. Svečanosti inauguracije su predsjedali Michel Sabbah,
latinski patrijarh Jeruzalema, biskupi raznih obreda, Kustos Svete Zemlje, otac
Piebattista Pizzaballa, Apostolski nuncij u Izraelu, mons. Antonia Franca, te
mnogobrojni predstavnici civilnih vlasti i veleposlanstava. Kapela sadržava 23
male ćelije i stupovlje sastavljeno od 7 stupova s lukovima koji predstavljaju
Sakramente, a natkrivena je kompleks skulpturom u bronci koja predstavlja Govor
na gori: Krist s dvanaestoricom apostola upravo na Gori na kojoj je Gospodin
proglasio govor, koji je srce kršćanstva. Djelo je prema projektu Kika Argüella
realizirano u ljevaonici u Napulju, u Italiji. Kiko Argüello je rekao da je time želio ostvariti želju
blaženog Charlesa de Foucaulda koji je, dok je živio u Nazaretu, imao namjeru
upravo na Gori blaženstava okupiti redovničku obitelj koja bi nasljedovala
Isusov skroviti život, čašćenje sv. Euharistije i evangelizaciju u misijskim
područjima. Kao znak zajedništva s likom utemeljitelja Male Isusove braće jedna
će relikvija blaženika biti položena podno oltara Kapele gdje će Presveti
Sakrament biti izložen danju i noću, da bi mu se mogli klanjati svi koji borave
u samostanu, ali također i gosti »Domusa Galilaeae«.
Na kraju višednevnog susreta kardinali i biskupi su objavili
i poseban dokument u kojem toplo preporučaju svim biskupima da se velikodušno
otvore novim karizmama, koje su jasan odgovor Duha Svetoga na zabrinjavajuće
stanje u Europi i u svijetu.
»Na mjestu gdje je Isus proglasio blaženstva i odakle je
poslao apostole na sveopće poslanje – piše u dokumentu - mi biskupi sa
zahvalnošću prepoznajemo da među brojnim milostima koje je Duh Sveti darovao
Crkvi našeg vremena, Neokatekumenski Put sa svojim itinerarijem kršćanske
inicijacije predstavlja snažnu karizmu za učvršćenje misionarskog poleta«.
»Karizma koja izvire iz krsnog preporođenja«, podsjeća tekst, »može dati
odgovor na dramatičnu situaciju dekristijanizacije Europe«. »Izjavljujemo – nastavljaju sudionici - da će budućnost Puta
u velikoj mjeri ovisiti o očinskoj ljubavi kojom će biskupi prihvaćati ovu
karizmu, pratiti izbliza sjemeništa Redemptoris Mater i ohrabrivati toliko
dragocjene obitelji neokatekumenskih zajednica, uključujući ih sve više u život
mjesne Crkve«.
Neokatekumenski Put u svijetu trenutno broji oko 20.000
zajednica u više od 6.000 župa i 900 biskupija, te tako okuplja ukupno oko
milion katolika. Neokatekumenski Put, koji se temelji na zajednicana nadahnutim
životom Svete Nazaretske Obitelji, ima višegodišnje iskustvo poslanja na
području dekristijanizirane Europe. Tako je i papa Benedikt XVI. u siječnju
2006. poslao u misije 200 obitelji Neokatekumenskog Puta u razne biskupije
Europe i svijeta. Tom je prigodom papa Benedikt XVI. inaugurirao i missio ad
gentes predložen od Neokatekumenskog Puta, tako što je poslao sedam svećenika u
različite europske gradove, od kojih je svaki bio praćen sa po tri obitelji s brojnom
djecom, u područja gdje je Crkva već odsutna a broj nekrštenih doseže i 90%
ukupnog stanovništva. Biskupi su na susretu u Galileji mogli čuti i prve
rezultate ovog novog iskustva koji su bili vrlo pozitivni, pa su mnogi od njih
izrazili želju da se missio ad gentes započne i u njihovim biskupijama.
T.R.
