četvrtak, 19. srpnja 2012.

Susret europskih kardinala i biskupa u Galileji


24. do 29. ožujka 2008.
Susretu su nazočili riječki nadbiskup i metropolita, mons. Ivan Devčić,  
krčki biskup mons. Valter Župan, te sarajevski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić


U tjednu Vazmene osmine, od 24. do 29. ožujka, održan je susret biskupa Europe u neokatekumenskom međunarodnom centru »Domus Galilaeae« na Gori blaženstava, na području Korazyma, uz obalu Galilejskog jezera. Susretu je nazočilo ukupno 9 kardinala i 164 biskupa iz gotovo svih država Europe, među kojima iz Hrvatske riječki nadbiskup i metropolita, mons. Ivan Devčić, te krčki biskup mons. Valter Župan. Među okupljenima također su bili nazočni i sarajevski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić, kao i ljubljanski nadbiskup, mons. Alojz Uran. 

Na susretu, podsjeća Radio Vatikan, su sudjelovali i kardinal Paul Josef Cordes, predsjednik Papinskog vijeća »Cor Unum«; predsjednik Papinskog vijeća za laike, kardinal Stanislaw Rylko; nadbiskup Madrida i predsjednik Biskupske konferencije Španjolske, kardinal Antonio Maria Rouco Varela; nadbiskup Liona, kardinal Philippe Barbarin; nadbiskup Kölna, kardinal Joachim Meisner; primas Poljske, kardinal Jósef Glemp; nadbiskup Krakova, kardinal Stanislaw Dyiwisz, te nadbiskup Beča, kardinal Cristoph Schönborn. Uz biskupe susretu su nazočili i rektori 54 sjemeništa »Redemptoris Mater«, pa tako i rektor pulskog sjemeništa, mons. Janez Oberstar, kao i katehisti itineranti Neokatekumenskog Puta. 

Biskupe su u Galileju pozvali odgovorni Neokatekumenskog Puta - Kiko Argüello, Carmen Hernandez i duhovnik don Mario Pezzi – kako bi zajedno razmišljali i tražili putove i načine nove evangelizacije u sve vidljivije sekulariziranoj Europi. Sudionike je na početku susreta svojim telegramom pozdravio i vatikanski državni tajnik, kardinal Tarcisio Bertone, prenijevši svima pozdrav i blagoslov pape Benedikta XVI. Nova evangelizacija, odnosno reevangelizacija Europe je velika briga pape Benedikta XVI., koji je protekle 2007. u svom obraćanju biskupskim konferencijama Europe, govorio upravo o »apostaziji Europe«. Papa je lani 8. ožujka na plenarnom zasjedanju Papinske komisije za kulturu, potvrdio da sekularizacija »nije više samo jedna prijetnja izvana za vjernike, nego je već neko vrijeme prisutna u utrobi same Crkve. Ona izopaćuje iznutra i u dubinu korijene kršćanske vjere što se, kao posljedica, očituje u stilu života i svakodnevnom ponašanju vjernika«.

U radu u manjim skupinama biskupi su pokušali odgovoriti na temeljna pitanja sveprisutne dekristijanizacije. Napuštanje kršćanskih vrijednosti stvara kulturu smrti, o kojoj je jasno govorio papa Ivan Pavao II. Obračajući se sudionicima susreta kardinal Cristoph Schönborn, nadbiskup Beča, rekao je da se ovdje radi o pitanju budućnosti Europe. »Posljednjih 40 godina - nastavio je kardinal - Europa je tri puta rekla NE svojoj budućnosti: godine 1968, kada je odbacila encikliku Humenae Vitae pape Pavla VI., zatim dvadeset godina kasnije s legalizacijom abortusa i danas s priznanjem istospolnih bračnih zajednica. Sada to više nije samo moralno pitanje nego objektivna činjenica koja za posljedicu ima drastično smanjenje nataliteta. Naprimjer, danas u Njemačkoj svakih 100 roditelja ima 70 djece i 44 unuka, što jasno pokazuje da će se stanovništvo Europe u slijedeće dvije generacije smanjiti za polovicu. Objektivno to znači reči NE budućnosti. Jedina snaga koja se jasno zalaže za život, koja je branila i brani budućnost Europe je Katolička crkva s papom Pavlom VI, Ivanom Pavlom II, Benediktom XVI. i tolikim drugima. Bez sumnje, Neokatekumenski Put je jedan od odgovora Duha Svetoga na spomenutu situaciju i bio sam u mogućnosti vidjeti ga kao biskup i kao pastir. Vidio sam roditelje koji kažu DA životu na hrabar i velikodušan način, roditelje koji kažu DA budućnosti Europe.« 

Kardinal Stanislaw Dziwisz, krakovski nadbiskup, potcrtao je važnost susreta u Galileji rekavši slijedeće: »Ovaj skup na Gori blaženstava je vrlo značajan jer je moralnost u Europi u dubokoj krizi i to ne samo na osobnom, nego i na institucionalnom, zakonodavnom području. Potrebno je razmotriti postojeće stanje i pronaći put za izlaz iz krize i mi smo ga kao pastiri dužni pronaći. Ovdje imamo jedan važan prijedlog, prijedlog Neokatekumenskog Puta, a to je obnoviti obiteljski život. Kriza u Europi došla je kao posljedica krize obitelji i zbog toga vjerujem da se obnavljajući obiteljski život može obnoviti i Europa«. Predsjedajući Euharistiju na obali Galilejskog jezera, blizu crkve Petrova primata, bivši se tajnik Ivana Pavla II. spomenuo blagopokojnog pape izrazivši želju da u skoro vrijeme bude proglašen svetim, te je predložio da ga se imenuje zaštitnikom nove evangelizacije. 

Posljednjeg dana susreta bila je posvećena Kapela za vječno klanjanje Presvetom Sakramentu koja je smještena unutar modernog arhitektonskog kompleksa neokatekumenskog centra »Domus Galilaeae« na Gori blaženstava, na području Korazyma, uz obalu Galilejskog jezera. Svečanosti inauguracije su predsjedali Michel Sabbah, latinski patrijarh Jeruzalema, biskupi raznih obreda, Kustos Svete Zemlje, otac Piebattista Pizzaballa, Apostolski nuncij u Izraelu, mons. Antonia Franca, te mnogobrojni predstavnici civilnih vlasti i veleposlanstava. Kapela sadržava 23 male ćelije i stupovlje sastavljeno od 7 stupova s lukovima koji predstavljaju Sakramente, a natkrivena je kompleks skulpturom u bronci koja predstavlja Govor na gori: Krist s dvanaestoricom apostola upravo na Gori na kojoj je Gospodin proglasio govor, koji je srce kršćanstva. Djelo je prema projektu Kika Argüella realizirano u ljevaonici u Napulju, u Italiji. Kiko Argüello je rekao da je time želio ostvariti želju blaženog Charlesa de Foucaulda koji je, dok je živio u Nazaretu, imao namjeru upravo na Gori blaženstava okupiti redovničku obitelj koja bi nasljedovala Isusov skroviti život, čašćenje sv. Euharistije i evangelizaciju u misijskim područjima. Kao znak zajedništva s likom utemeljitelja Male Isusove braće jedna će relikvija blaženika biti položena podno oltara Kapele gdje će Presveti Sakrament biti izložen danju i noću, da bi mu se mogli klanjati svi koji borave u samostanu, ali također i gosti »Domusa Galilaeae«.

Na kraju višednevnog susreta kardinali i biskupi su objavili i poseban dokument u kojem toplo preporučaju svim biskupima da se velikodušno otvore novim karizmama, koje su jasan odgovor Duha Svetoga na zabrinjavajuće stanje u Europi i u svijetu.

»Na mjestu gdje je Isus proglasio blaženstva i odakle je poslao apostole na sveopće poslanje – piše u dokumentu - mi biskupi sa zahvalnošću prepoznajemo da među brojnim milostima koje je Duh Sveti darovao Crkvi našeg vremena, Neokatekumenski Put sa svojim itinerarijem kršćanske inicijacije predstavlja snažnu karizmu za učvršćenje misionarskog poleta«. »Karizma koja izvire iz krsnog preporođenja«, podsjeća tekst, »može dati odgovor na dramatičnu situaciju dekristijanizacije Europe«. »Izjavljujemo – nastavljaju sudionici - da će budućnost Puta u velikoj mjeri ovisiti o očinskoj ljubavi kojom će biskupi prihvaćati ovu karizmu, pratiti izbliza sjemeništa Redemptoris Mater i ohrabrivati toliko dragocjene obitelji neokatekumenskih zajednica, uključujući ih sve više u život mjesne Crkve«.

Neokatekumenski Put u svijetu trenutno broji oko 20.000 zajednica u više od 6.000 župa i 900 biskupija, te tako okuplja ukupno oko milion katolika. Neokatekumenski Put, koji se temelji na zajednicana nadahnutim životom Svete Nazaretske Obitelji, ima višegodišnje iskustvo poslanja na području dekristijanizirane Europe. Tako je i papa Benedikt XVI. u siječnju 2006. poslao u misije 200 obitelji Neokatekumenskog Puta u razne biskupije Europe i svijeta. Tom je prigodom papa Benedikt XVI. inaugurirao i missio ad gentes predložen od Neokatekumenskog Puta, tako što je poslao sedam svećenika u različite europske gradove, od kojih je svaki bio praćen sa po tri obitelji s brojnom djecom, u područja gdje je Crkva već odsutna a broj nekrštenih doseže i 90% ukupnog stanovništva. Biskupi su na susretu u Galileji mogli čuti i prve rezultate ovog novog iskustva koji su bili vrlo pozitivni, pa su mnogi od njih izrazili želju da se missio ad gentes započne i u njihovim biskupijama.
T.R.

Nema komentara:

Objavi komentar